Deseto vanredno zasedanje , 21.09.2018.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deseto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/202-18

1. dan rada

21.09.2018

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:15 do 19:00

  • ZAKONI

  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Grčke o saradnji u oblasti turizma
  • Zakon o potvrđivanju akata Svetskog poštanskog saveza
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Gruzije o trgovinsko-ekonomskoj saradnji
  • Zakon o potvrđivanju Konvencije Saveta Evrope o kinematografskoj koprodukciji (revidirana)
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Rumunije o uzajamnoj zaštiti razmenjenih tajnih podataka
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kipra o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Argentine o trgovini i ekonomskoj saradnji
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj, trgovinskoj i tehničkoj saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Države Katara
  • Zakon o potvrđivanju Protokola o izmeni Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o isporukama prirodnog gasa iz Ruske Federacije u Republiku Srbiju od 13. oktobra 2012. godine
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Republike Kazahstan o izručenju
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i i Republike Kazahstan o pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Srbije i Republike Kazahstan o transferu osuđenih lica
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja
  • Zakon o potvrđivanju Multilateralnog sporazuma zemalja Jugoistočne Evrope o sprovođenju Konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu
  • Zakon o potvrđivanju Protokola iz Nagoje o pristupu genetičkim resursima i pravednoj i jednakoj raspodeli koristi koje proističu iz njihovog korišćenja uz Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Italije o olakšanju primene Evropske konvencije o ekstradiciji od 13. decembra 1957. godine
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Republike Italije o olakšanju primene Evropske konvencije o međusobnom pružanju pravne pomoći u krivičnim stvarima od 20. aprila 1959. godine
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Tunis o saradnji u oblasti odbrane
  • Zakon o potvrđivanju Protokola I Sporazuma o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Republike Turske i Protokola III o trgovini uslugama Sporazuma o slobodnoj trgovini između Republike Srbije i Republike Turske
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike San Marino o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i sprečavanju poreske evazije u odnosu na poreze na dohodak
  • Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola 5 uz Sporazum o izmeni i pristupanju Sporazumu o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi i Odluke Zajedničkog komiteta Sporazuma o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi broj 3/2015 usvojene 26. novembra 201
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Kirgiske Republike o međusobnom ukidanju viza za nosioce običnih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Odluke Mešovitog komiteta između država EFTA i Republike Srbije broj 1/2018 o izmeni Protokola B uz Sporazum o slobodnoj trgovini između država EFTA i Republike Srbije o definiciji pojma "proizvodi sa poreklom" i metodama adm
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o socijalnoj sigurnosti između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžana o međunarodnom drumskom prevozu
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju
  • Zakon o profesijama od posebnog interesa za Republiku Srbiju i uslovima za njihovo obavljanje
  • Zakon o potvrđivanju Hongkonške međunarodne konvencije o bezbednom i ekološki prihvatljivom recikliranju brodova, 2009
  • Odluka o izboru viceguvernera Narodne banke Srbije
  • Odluka o izmenama i dopunama Finansijskog plana Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2018. godinu
  • OBRAĆANJA

    Saša Radulović

    Poslanička grupa Dosta je bilo
    Hvala.

    Poštovani građani Republike Srbije, danas imamo 33 različite tačke dnevnog reda objedinjene u jednu, tako da je nemoguće govoriti o svima njima, iako ima jako interesantnih tema. Koncentrisaću se na par njih, a za ostali će ostali poslanici iz poslaničke grupe „Dosta je bilo“ govoriti.

    Prva tema o kojoj ću govoriti jeste ovaj zakon o izmenama Zakona o penzijskom sistemu. Naime, pre četiri godine, 28. oktobra 2014. godine je donesen taj sporni i, po nama, protiv ustavan zakon, kojim su penzionerima smanjenje penzije. Od 1.700.000 penzionera, koliko ima u Srbiji, njih 600.000 je podnelo taj teret i to svi oni koji su imali penzije preko 25.000 dinara, taj iznos preko 25.000 dinara je smanjen za 22%, a svi oni koji su imali penzije preko 40.000 dinara, smanjeno je za 25%. To penzioneri znaju. Znači 600.000 njih je platilo ovu cenu.

    Jako je dobro da se taj zakon sada ukida, odnosno da se ovo privremeno smanjenje penzija, koje je trajalo četiri godine, ukida. Mi smo predložili zakon pre duže od godinu dana koji je, takođe, tražio ukidanje tog zakona. Jedna razlika između ovog vladinog predloga i ono što smo mi predložili u našem zakonu je da se ono što je oteto bude vraćeno zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. To Vlada ovim zakonom nije uradila, nego je praktično samo poništila smanjenje penzija, bez ikakve nadoknade penzionerima onoga što im je praktično protiv ustavno i protiv pravno oteto.

    Mi smo, zajedno sa Udruženjem sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije, sačinili jedan amandman, koji je i podnesen među amandmanima, koji bi praktično omogućio vraćanje svega otetog i to zajedno sa svakom sledećom penzijom u naredne četiri godine, da se vrati zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i ono što je oteto u prethodne četiri godine.

    Sada, ono što je bitno za penzionere, malo da sagledamo taj period u poslednje četiri godine, pošto se mnogo govorilo o tome kako je ovo bila neophodna mera, kako bi Srbija bankrotirala da nije donesena ova mera i da nije ovih 600 hiljada ljudi, kojima su otete penzije bez da ih je iko o tome išta pitao, da toga nije bilo da bi propala Srbija. To je, praktično, bio narativ, pa bih ja da proverimo to malo sa brojevima u odnosu na neka druga trošenja koja je država Srbija imala u prethodne četiri godine, da vidimo da li je to zaista istina, jer govorilo se mnogo o tome kako su reforme neophodne, što je tačno, da je država Srbija u jako teškom finansijskom stanju pre četiri godine, što je takođe bilo tačno, međutim onda metod koji je odabran da se Srbija izvuče iz tog problema, umesto da se uvodi red u državi, da partokratija smanji svoje troškove, da se smanji ono kako žive na grbači građana Srbije, poseglo se u džepove penzionera i svih ostalih građana tako što su smanjene penzije, pa su smanjene plate u javnom sektoru, lekarima, prosvetnim radnicima, ali takođe podigli su sve poreske stope.

    Podsetiću vas, verovatno su građani već zaboravili do sada, stopa PDV-a je dignuta sa 18% na 20%, donja stopa sa 8% na 10%, akcize sve su povećane, od goriva preko akciza na duvan, pa je onda povećan, recimo, i porez na imovinu i svi mogući porezi u ovom vremenu i to je način čime je konsolidovan budžet Republike Srbije, ne reformama nego tako što je država posegla u džepove građana, privrede i penzionera, da bi ovo ostvarila.

    Penzionerima je za ove četiri godine otprilike uzimano u proseku nekih 20 milijardi dinara godišnje, što je onda za ove četiri godine rezultiralo nekih 88 – 90 milijardi dinara sve skupa, što iznosi nekih 730 miliona evra. Znači, ovi penzioneri, njih 600 hiljada, su dali budžetu Republike Srbije i svim građanima iz svojih džepova, bez da ih iko pitao išta, 730 miliona evra.

    Valja pogledati ko su ti ljudi, s jedne strane i, s druge strane, šta smo drugo mogli da uradimo za to vreme. Priča je kružila po narodu i po novinama i praktično su se okrenuli penzioneri protiv penzionera, pošto 60% penzionera nije imalo smanjenje zato što imaju penzije manje od 25.000 dinara i onda je išla priča o tome kako tobože oni koji imaju ogromne i velike penzije da se njima uzima i onda su svi rekli – pa, jeste, njima i treba uzeti.

    Šta mislite, koliko ima penzionera koji imaju penziju preko 50 hiljada dinara? Oko 5%. Znači, od 100 penzionera koje uzmete, među njima nekih 5 ima penziju preko 50 hiljada dinara. Šezdeset posto njih ima penziju ispod 25 hiljada dinara. Tako da su većinu ove, nazovi, reforme, odnosno ovih 730 miliona evra, platili penzioneri koji imaju penzije između 25 hiljada dinara i 50 hiljada dinara.

    Oni koji imaju penzije preko 100 hiljada dinara, o njima se pričalo kao da ih ima ne znam koliko, ima 235 takvih penzionera. Znači, glavni teret su podneli penzioneri koji imaju penzije od 25 do 50 hiljada dinara.

    Onda, deo nepravde u svemu ovome je takođe, zamislite imate dva penzionera iz istog domaćinstva, muža i ženu, koji imaju penzije po 25 hiljada dinara, znači, ukupna primanja domaćinstva od 50 hiljada, njima penzije nisu smanjivane, a imate, recimo, drugo domaćinstvo u kome imate samo jednog penzionera, koji ima recimo penziju od 40 hiljada dinara. Znači, manje od ovog drugog domaćinstva, e takvom penzioneru je penzija smanjena, tako da mu je recimo mesečno umanjena penzija za 3.300 dinara. Godišnje za 36.600 dinara i za ove četiri godine 158.000 hiljada dinara.

    Ovo je jedna velika nepravda. Mi smo i tada govorili da ovakav sistem ne treba uvoditi jer ne radi na balansiran način ono što bi trebalo uraditi u društvu, pre svega nije ni trebalo opterećivati penzionere.

    Hajde da vidimo šta su penzioneri u stvari platili sa tih 730 miliona evra, koje su platili u poslednje četiri godine, na šta je novac potrošen? Kaže ovako, recimo u periodu poslednje četiri godine, na subvencije je država Srbija bacila 3,9 milijardi evra, odnosno 477 milijardi dinara. Znači, na subvencije je otišlo 3,9 milijardi. Penzioneri su tim subvencijama doprineli sa 730 miliona. Znači, 20% svih subvencija, većina bacanje novca na neodgovorna javna preduzeća koja su ga arčili na sve moguće načine. Ovi penzioneri sa ovim penzijama od 25 do 50 hiljada dinara su dali takvim neodgovornim preduzećima. Među njima su i davali novac ovim, nazovi, stranim investitorima koji otvaraju radna mesta za jeftinu radnu snagu.

    Ako se pitate, građani, dame i gospodo penzioneri, koji ste morali na ovakav način da odvajate novac, odnosno, koji vam je otet, davali ste na ovakve stvari, 3,9 milijardi. Tako da, kada vam neko kaže da novca nema, iz ovoga očigledno vidite da novca ima, samo se troši na neke druge stvari, a ne na one na koje bi trebalo da se troši.

    Kada pogledamo, recimo aktivirane garancije države Srbije u poslednje četiri godine, na to je otišlo 1,1 milijarda evra. Znači, negde 2/3 ovog iznosa su platili penzioneri sa ovih 730 miliona. Znači, ljudi sa penzijama od 25 do 50 hiljada dinara mesečno, 1,1 milijarda. Kada saberemo sa subvencijama to vam je pet milijardi evra u poslednje četiri godine.

    Zatim, kada pogledate recimo, javašluk u javnim preduzećima, na primer EPS. U poslednje četiri godine je na ime neplaćene struje, znači EPS isporučuje struju, a ta struja nije plaćena od neodgovornih korisnika i EPS ništa nije uradio da zaštiti državu od toga, je ukupno država Srbija izgubila, odnosno EPS 660 miliona evra. Po godinama, 2014. godine – 220 miliona, 2015. godine – 150 miliona, 2016. godine – 160 milina itd.

    Svake godine država Srbija gubi preko 100 miliona evra na neplaćenu struju. Znači tu nije uveden red i onda se naravno išlo u džepove penzionera. Tako da, dragi penzioneri, dame i gospodo, vi ste platili svima onima koji nisu platili struju u iznosu od 660 miliona evra u poslednje četiri godine. Za to vas niko ništa nije pitao.

    Recimo, Železara Smederevo, u poslednje četiri godine je napravila gubitke od 425 miliona evra. Sećate se onih velikih menadžmenta, taj Piter Kamaraš, koji je dobijao 340 hiljada evra mesečno kao naknadu za svoj menadžerski rad i onda je na kraju još i tužio Republiku Srbiju, evo, saznali smo pre mesec dana da je i dobio spor, još 12 miliona dolara treba država da mu isplati. Na toj Železari Smederevo, zbog neodgovornosti države u poslednje četiri godine je bačeno 425 miliona evra. Dame i gospodo, dragi naši penzioneri, bake i deke, vi ste platili, vas 600 hiljada, ovaj gubitak.

    Onda recimo „Er Srbija“, u poslednje četiri godine je napravila poslovni gubitak od 218 miliona evra. Poslovni gubitak vam je razlika između prihoda od poslovanja i rashoda u poslovanju, pa pošto je ta razlika jako velika 218 miliona evra, onda je država Srbija dala subvenciju, odnosno poklon „Er Srbiji“ u iznosu od 175 miliona evra u poslednje četiri godine. Kada to saberete sa Železarom, dragi penzioneri, platili ste i ovaj trošak. Ne znam da li vas je neko pitao da li želite da plaćate ovaj trošak, ali na ovo je otišao vaš novac.

    Onda, kada pogledamo razne druge projekte, tipa novogodišnje rasvete u Beogradu, u poslednje četiri godine preko 10 miliona evra bačeno je na to. Da li vas je neko pitao za to i mnogi slični projekti.

    Onda nastavak pljačkaških privatizacija, ogroman novac koji je nestao i tu. Recimo, sada je PKB prodat. Prodat je za 105 miliona evra. Kupila ga je nazovi arapska firma. Ja ni jednog Arapina nisam video dok se sa njima pregovaralo, praktično, očigledno se radi o nekim našim parama, koje na neki način dolaze u Srbiju. U tom PKB-u koji ima 28 hiljada hektara zemljišta, koji ima oko 300 hektara pored Pupinovog mosta, koji će biti građevinsko zemljište koje vredi barem 200 miliona evra, prodat je za 105 miliona evra.

    Ovo je nastavak pljačkaške privatizacije, čija je suština grabež za građevinskim zemljištem, kao što je i „Beograd na vodi“, kao što je i većina pljačkaških privatizacija u Srbiji, uništavanje privrede da bi došli do jeftinog građevinskog zemljišta.

    Građevinsko zemljište „Beograd na vodi“ tih 100 hektara, verovatno najatraktivnije na Balkanu, vredi oko milijarde evra. Država Srbija nije uzela ništa za to. PKB se takođe zbog tog zemljišta prodaje na ovakav način. Da ne govorimo o drugoj imovini, pored poljoprivrednog, 38 hiljada metara kvadratnih različitih tehničkih postrojenja, veliki broj grla stoke, zatim mnoga povezana društva, između ostalog, recimo, PKB…
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Poslaniče, da poslanik Obradović ne dobije utisak da vas volim više od njega, molim vas vratite se na dnevni red.

    Saša Radulović

    Poslanička grupa Dosta je bilo
    Ovo ima veze sa zakonom, predsedavajuća, zato što ovo govori penzionerima na šta je otišao njihov novac u poslednje četiri godine i kako bi moglo da im se isplati ono što im je oteto protivpravno. Prema tome, ovo je direktno u vezi sa tačkom dnevnog reda.
    Ista situacija je sa RTB Borom, gde je praktično prodat za 350 miliona evra. To je jedno nalazište koje je jako vredno u Borskoj reci koje ima potencijal rudnog bogatstva, čitav RTB Bor, nekih 50 milijardi dolara. Znači, to je prodato za 350 miliona evra.
    U isto vreme, jednoj maloj kanadskoj kompaniji koja je radila istraživanje na jednoj drugoj lokaciji, Čukaru Peki, gde su praktično našli rudno bogatstvo od 5,5 milijardi dolara, koje su onda prodali pravo na istraživanje i eksploataciju toga drugoj kanadskoj kompaniji za 384 miliona dolara.
    Znači, deset puta manje rudno bogatstvo su prodali po većoj ceni nego što je prodat ceo RTB Bor. Ovo govori o neodgovornosti države.
    Tako da, praktično, kada imate ovoliku neodgovornost države, koja se meri u milijardama evra, jedini način koji državi preostane da može da funkcioniše je da zavlači ruku u džepove građana, privrede i penzionera.
    Ono što je velika neistina koja se plasira građanima Srbije je da novca nema. Očigledno je da novca ima, samo se troši na stvari koje nisu u interesu građana, nego na stvari koje su u interesu partokratije. Na vlasti je jedan veliki javašluk, jedan veliki nered u državi. To je ono što treba promeniti, Srbiji treba uvođenje reda, ne zavlačenje ruku u džepove penzionera.
    Da ponovim još jednom, poslanička grupa DJB je predložila izmene zakona kojima smo tražili da se penzionerima vrati sve oteto u poslednje četiri godine. Kao što vidite, novca za to ima, samo kada bi se uveo red i predlog je zajedno sa udruženjem sindikata penzionisanih vojnih lica Srbije koji su i pisali deo predloga, mi smo dodali neke naše stvari, je da se u narednom periodu svakog meseca penzionerima isplati unazad za po mesec dana koji im je otet zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
    Ovo je taj prvi zakon o kojem mogu da govorim. Drugi je interesantan. Sa San Marinom potpisujemo Sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Ovo je zaista interesantno, pošto naša razmena sa San Marinom je toliko mala, a zakon je toliko otvoren da je praktično moguće različito izbegavanje poreza, pa je zaista interesantno da ovakve sporazume uopšte potpisujemo. Nikakvog vremena nema sada da diskutujemo o tome šta su odredbe tog sporazuma, ali indikativno sa tim malim zemljama da pravimo ovakve sporazume, gde je razmena između nas zaista minorna, otkud nam se ovo pojavljuje? Ono što nedostaje u tim sporazumima je uvek jaka saradnja između poreskih uprava da bi se sprečilo pranje novca, da bi se sprečile sve mahinacije finansijske, a toga naravno nikada nema.
    Zatim, jedan drugi sporazum je takođe interesantan i taj sporazum podržavamo. Ne znam da li građani Srbije znaju, ali Srbija ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa državama EFTA.
    Podsetiću građane da je EFTA evropska organizacija koja je bila konkurent Evropskoj ekonomskoj zajednici, koja je kasnije prerasla u EU, i da je ta EFTA bazirala svoju saradnju na ekonomskoj saradnji. Evropska ekonomska zajednica i sama EU je pošla putem političke saradnje, dok su zemlje EFTA ostale na toj ekonomskoj saradnji, zajedničkom šengen prostoru i stvarima koje su više od interesa za građane, a ne pravljenje jednog nadnacionalnog sistema kao što je EU.
    Praktično, u toj EFTA su zemlje: Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn i te zemlje se drže unutar EFTA i sve sporazume sa ostalim zemljama EU… Jugoslavija je svojevremeno, pre nego što je došlo do njenog raspada, htela da postane članica EFTA, što bi bio jako dobar potez. Velika Britanija je osnovala EFTA, koja sada napušta EU. Očekuje se da će ponovo oživeti ceo taj prostor i za njom idu neke skandinavske zemlje kao što je Danska, ali i Severna Irska itd.
    Ovaj sporazum je interesantan za nas zato što se pored ovih zemalja u EFTA, a mi treba da težimo ka toj ekonomskoj saradnji i integraciji sa tim zemljama, pominju i Farska ostrva. Farska ostrva su, interesantno, sastavni deo Danske. Međutim, nemaju stolicu u UN. Danski Ustav ih tretira kao deo Danske, iako su potpuno poseban entitet sa svojom autonomijom. Interesantno je da Sporazum između Danske i EU predviđa da građani Farskih ostrva nisu članovi EU, što nam govori da su moguće situacije u kojima imate zemlju u EU u kojoj deo njene teritorije, koji je pod njenim Ustavom, gde su građani proglasili nezavisnost, nema stolicu u UN. Da je to moguće da postoji unutar EU i ovo je vrlo interesantan podatak koji poredi ovo što se nama priča u vezi sa KiM da su takve pravne situacije nemoguće.
    Ovaj sporazum sa EFTA je nešto o čemu treba da razmišlja Srbija, pošto EU kao projekat je otišao u potpuno pogrešnom pravcu i pretvorio se u poligon za dominaciju najveće evropske države, a to je Nemačka. Ta dominacija je u potpunosti ekonomska, zavladali su evropskim prostorom i ona se sada polako pretače i u političku moć kojom utiču i obrazuju tokove u Evropi. Britanija je to prepoznala, izašla iz EU, očekuje se do marta naredne godine da se završe ti pregovori, a nakon čega mislimo da će organizacija kao što je EFTA ojačati.
    Ovo su neke stvari o kojima Srbija treba da razmisli pošto EU, kao politički projekat podržava sve loše stvari koje se dešavaju u Srbiji, koji je postao projekat dominacije, pretvaranja Balkana u prostor jeftine radne snage. Znači, ne prostora u kome treba da podržimo evropske vrednosti, ne prostora u kojem ćemo se boriti za slobodu medija, za vladavinu prava, za jednaku dostupnost zakona građanima, da nema izborne krađe, da nema manipulacije sa biračkim spiskovima, već sve to prećutno, tada administracija kaže da Srbije ide u dobrom pravcu.
    Sukob između Nemačke i Amerike je postao već očigledan, prebija se preko Irana, sukob između dolara i evra. Srbija bi zaista trebala, vreme je, da pogleda ka alternativama i načinu na koji može bolje da ostvari svoja prava. Ovaj evropski projekat, odnosno projekat EU ide u pogrešnom pravcu. Evropi je svakako potreban drugačiji projekat. Potreban je projekat saradnje među evropskim zemljama, integracije na tom nivou, bojim se da je EU u stvari, izgubila kredibilitet na tom putu.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Maja Gojković

    Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
    Zahvaljujem.
    Izvolite, ministre.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Siniša Mali

    | Ministar finansija
    Gospodine Raduloviću, sećam se kada ste se vi, na svu sreću kratko je trajalo, bavili privredom Srbije. U tom trenutku i za to vreme ni jedno novo radno mesto nije otvoreno, ni jedno preduzeće nije našlo partnera, nijedan investitor nije došao u našu zemlju, jer ste gledali kako da ta preduzeća uvedete u stečaj i kako da od toga imate neku svoju korist, da ste se uvek i oduvek bavili samo stečajem, zatvaranjem firmi i otpuštanjem radnika.
    Ono što je u poslednje četiri godine urađeno: otvoreno je više od 70 novih fabrika na teritoriji cele Srbije, davani su podsticaji i davaće se podsticaji, ali svaki dinar koji se daje je obezbeđen bankarskom garancijom investitora. Reći ću vam, pre par dana dok smo bili u Kini, dok je predsednik Vučić imao zvaničnu posetu Kini, razgovarali smo sa najvećim kineskim investitorima. NJih deset ili dvanaest, sve su top 500 najveće kompanije na svetu, hoće da dođu u Srbiju, hoće da investiraju u našu zemlju, ali takođe treba da znate da se naša zemlja bori za svako radno mesto, tako što je konkurencija i Poljska, i Slovačka, i Češka, i Mađarska.
    Za razliku od vas, mi se borimo da sve te fabrike dođu u našu zemlju. Odgovorno i na način na koji vam je „Železara Smederevo“ pravi primer. Jeste u prethodnom periodu država davala iz budžeta i subvencionisala „Železaru“. To je bilo neko prethodno vreme, ali smo našli partnera i država više ne daje, ako se ne varam, 12 miliona dolara mesečno za to da „Železara“ preživi, ali nismo zatvorili „Železaru“ u Smederevu. Obezbedili smo 5.000 radnih mesta, sigurnu budućnost za 5.000 porodica koje rade u toj „Železari“, obezbedili smo im mogućnost da zarade svoj hleb i tako se borimo za svako novo radno mestu u našoj zemlji.
    Evo, i RTB Bor ste pomenuli. Za građane Srbije, malo li je 1,4 milijarde dolara koje će biti investirane u RTB Bor u narednih šest godina. To će da digne istok Srbije. To će da digne privredu Srbije, i to pokazuje koliko smo i tu za hiljade građana obezbedili sigurna radna mesta i tako se borimo za svaku novu investiciju, za svakog novog investitora i tako ćemo nastaviti da se borimo. Dokaz za to je da je 2012. godine bilo preko 24% nezaposlenih u Srbiji, a danas je taj broj 11,9%, i to je mnogo, ali ćemo se boriti da taj broj bude sve manji i manji iz godine u godinu. Hvala puno.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Po kom osnovu se javljate, gospodine Raduloviću?
    (Saša Radulović: Pominjanje.)
    Nemate pravo na repliku.
    Reč ima narodni poslanik Đorđe Milićević. Izvolite.
    ...
    Socijalistička partija Srbije

    Đorđe Milićević

    Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije
    Zahvaljujem, uvaženi predsedavajući.

    Poštovani ministri, poštovani predstavnici ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, najpre Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Odluka koja je definisana i u kojoj se danas vodi rasprava je dobra vest za sve penzionere u Srbiji. Ovo je zapravo preduslov da dođe do povećanja penzija u Srbiji.

    Sve promene o kojima govorimo kada je reč o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kao što je ministar Đorđević rekao u uvodnom izlaganju, su pozitivne, idu u korist penzionera, aktuelnih i budućih penzionera, i ovaj zakonski predlog će svakako imati podršku poslaničke grupe SPS.

    Ono što je važno jeste da su javne finansije sigurne i stabilne da srpska ekonomija, kao što smo više puta danas čuli snažno napreduje, da se postižu rezultati koji su uvek daleko iznad ciljeva koji su postignuti, koji su definisani, i to je jako dobro. Uvek je dobro podizati lestvicu naviše. To je dobro za budućnost Srbije, jer mi i danas govorimo o budućnosti Srbije.

    Fond PIO, kao što se moglo čuti tokom uvodnog izlaganja je stabilan, sredstva koja se iz budžeta Republike Srbije izdvajaju za Fond su ispod nivoa koji je definisao MMF, a u Republičkom budžetu ima dovoljno sredstava i nije potrebno raditi rebalans budžeta i to svakako jeste dobra vest.

    Zahvaljujući hrabrom, odgovornom, ali, rekao bih, i teškom odlukom, došlo se do pozitivnih ekonomskih pokazatelja. Ne lakim putem i ne lakom odlukom, i ne tako što će se zahvatati, kako je ovde malo čas rečeno, iz republičkog budžeta kako bi se povećale plate i penzije, a da se apsolutno ništa ne uradi. Odluka koja je doneta 2014. godine i koja predstavlja temelj reformskih procesa i temelj reformskog kursa Vlade Republike Srbije je politički hrabra odluka. Neka je ovu odluku morao da donese, da bi preživeli, jer, Srbija je bila pred finansijskim bankrotom.

    Znate kako, kada nemate odgovornost, onda je lako kritikovati, onda je lako govoriti ono što bi građani želeli i voleli da čuju, ono što lepo zvuči, da bi tako pokušali da dođete do političkih poena. Oni koji su u nekom savezu gde je i desnica i levica i centar, savezu koji ne predstavlja alternativu već priliku da politički prežive, sa punim pravom danas kažu da je Socijalistička partija Srbije izdala levičarske ideje time što je prihvatila ovaj put i pravac 2014. godine. Ali, želim potpuno jasno da kažem – 2014. godine postojala su samo dva puta. Jedan put i pravac koji lepo zvuči, ali ako bi se on realizovao u praksi, za godinu ili dve Srbija bi išla ka finansijskom bankrotu i ka finansijskom krahu. Drugi put i pravac je onaj reformski kurs Vlade, reformski procesi, zahvaljujući kojem danas imamo pozitivne ekonomske pokazatelje.

    Znate šta, mi jesmo socijalisti, ali ne možemo da budemo socijalisti utopisti i zato prihvatimo one ideje i one predloge koji su u interesu građana Srbije. Da li smo bili u pravu? Pa, danas je potpuno jasno da smo bili u pravu i da je pojednostavljeno gledanje na mere koje smo tada preduzimali, koje je preduzimala vladajuća koalicija u Srbiji, da je pojednostavljeno gledanje bilo kada izađete i kažete – otimate penzije. Ne, to su bile mere za spas srpske ekonomije, to su bile mere koje se tiču budućnosti Srbije i mere koje se tiču budućnosti svakog građanina Srbije.

    I zato mi danas imamo zdrav sistem koji je zasnovan na zdravim osnovama. Ne na spisku lepih želja, ne na politikanstvu, političkim pamfletima, porukama, da bi došli do političkih poena, već zdrav sistem koji je zasnovan na životu i koji je zasnovan na ekonomiji.

    Srbija je bila pred finansijskim bankrotom. Javni dug, ispravite me ministre finansija ako grešim, 78% bruto-društvenog proizvoda, a do kraja godine biće ispod 50%. Najveći deo duga je vraćen i mislim da Srbija jeste jedna od najuspešnijih zemalja u Evropi kada je reč o javnom dugu.

    Mislim da smo dva cilja u potpunosti realizovali, a to je – trajno smanjenje budžetskog deficita i trajno smanjenje javnog duga. Imamo višak u budžetu, treća godina za redom, imamo suficit u budžetu. U periodu jun-jul 2018. godine taj deficit je bio 41,9 milijardi.

    Kada je reč o stranim investicijama, o čemu je malo čas bilo reči, Srbija je svakako lider u regionu – 1,4 milijarde evra investicija u prvih šest meseci i to je za 15,6% više u odnosu na isti period prethodne godine. Dakle, Srbija je lider u regionu i to su činjenice. One su nepobitne, ma koliko se politički razlikovali.

    Stopa nezaposlenosti, više puta danas izneti netačni podaci, posle 25 godina mislim da je prvi put ispod 12% - 11,9% tačno. A 2013. godine je bila 25,9%. Rast 4,9%. To se nije desilo u poslednjih 10 godina. Minimalna cena rada je došla do 155 dinara. To su činjenice i to su pokazatelji. Do tih ekonomskih pokazatelja došlo se kroz veliki trud, rad, napor, uloženu energiju. Do tih ekonomskih pokazatelja došlo se pre svega zbog požrtvovanja, razumevanja i strpljenja koje je imala starija populacija, a to su penzioneri.

    Danas kada čujemo kritike – premalo se izdvaja za penzionere, vratite penzionerima sve ono što je oteto, to su floskule kojima treba da se dođe do političkih poena. Mi ovde govorimo o povećanju koje je zasnovano na realnim osnovama. Ne zahvatamo iz budžeta da bi pravili socijalni mir, a ostavili minus u budžetskoj kasi. Rekao sam, treća godina za redom suficit u budžetu. Dakle, racionalno i domaćinski se kroz odgovoran i ozbiljan pristup pronalazi najbolje rešenje. I ono što je veoma važno – ne smemo nikako da se vratimo u period koji je iza nas kada je reč o ekonomskim pokazateljima.

    Mislim da moramo jako čvrsto da čuvamo teško stečena fiskalna dostignuća, da ih na pravi način koristimo u periodu koji je pred nama, ali, isto tako i da podržavamo sve one inicijative koje vode ka rastu i koje vode ka razvoju.

    Malo čas je bilo reči ovde o promenama, kada je reč o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Ja sam rekao da su sve promene pozitivne i da one idu u pravcu i u korist penzionera. Neću ih taksativno navoditi. One imaju našu podršku jer, ponavljam, jesu u interesu aktuelnih, ali u interesu i budućih penzionera.

    Najveća polemika vodila se oko usklađivanja penzija. Želim da kažem da poslanički klub SPS podržava predlog Vlade, resornog ministarstva, da se prateći privredni ekonomski rast, ekonomske mogućnosti, proceni i donese odluka o eventualnom povećanju penzija. Dakle, država je ta, Vlada je ta, koja će procenjivati koliko će to povećanje biti.

    Ne razumem kritike koje su upućene na taj način, iz jednog prostog razloga, a to je da nije bio odgovoran i ozbiljan pristup Vlade, da nije zauzet reformski kurs, mi danas ne bi imali pozitivne ekonomske pokazatelje o kojima govorimo i ne bi stvorili preduslove za povećanje penzija i preduslove da razgovaramo sa predstavnicima MMF o povećanju plata u javnom sektoru.

    Dakle, mi smo kao poslanički klub potpuno ubeđeni da će penzioneri ovakvim načinom usklađivanja dobiti više u odnosu na aktuelni još uvek način usklađivanja dva puta godišnje. Potpuno smo ubeđeni da su pred nama, kada je reč o ekonomskim pokazateljima, dobre godine i ne zadovoljavamo se sa tim da se za penzionere izdvaja nekakav minimum. Želimo da se izdvaja daleko više i mislim da je ovo put i način da se taj cilj realizuje.

    Samo ću kratko, kada je reč o promenama. Dakle, promene koje su važne i koje su pozitivne jesu - prestaje da važi Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija, ukida se smanjenje penzija, pozitivna ekonomska kretanja omogućila su i druge mere kojima se poboljšava standard penzionera, uspostavljena je mogućnost isplate posebnog novčanog iznosa kao uvećanje uz penziju, ovaj novčani iznos će se isplaćivati u zavisnosti od ekonomskog kretanja, finansijske moći, budžeta, najviše do iznosa od 0,3% bruto društvenog proizvoda na godišnjem nivou, što je vrlo precizno i jasno definisano, promene načina obračuna visine prevremene starosne penzije za one osiguranike kojima je staž osiguranja računat sa uvećanim trajanjem, tzv. beneficirani radni staž.

    Mi smatramo da je ovo pravednije rešenje od onoga koje smo imali, kako bi se sprečila mogućnost zloupotrebe u sticanju prava na beneficiran radni staž, sa maksimalnim stepenom uvećanja staža. Sada se propisuje da osiguranik mora da provede efektivno na poslovima zbog kojih se uvećava staž najmanje dve trećine vremena od ukupnog staža provedenog na radnim mestima na kojima se staž maksimalno uvećava. Šta je ovde sporno i šta ovde u ovoj promeni konkretno nije dobro?

    Cilj je smanjenje privremenih rešenja, i o tome je bilo reči, i na taj način će penzioneri izbeći plaćanje razlike između ova dva iznosa penzije koja u nekim slučajevima iznosi i do nekoliko stotina hiljada dinara. Mislim da je dobro postavljen cilj, podržavamo realizaciju ovog cilja, jer, prema nekim podacima koje sam imao prilike da vidim, negde čak oko 80% od ukupnog broja izdatih su privremena rešenja. Dakle, ponavljam, sve promene idu u pravcu i u interesu penzionera i imaće podršku poslaničke grupe SPS.

    Kada je reč o drugom zakonskom predlogu ili trećem po redosledu, dakle, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, obrazovanje je svakako prioritet svakog društva. Za obrazovanje je odgovorna država. Država je ta koja uređuje i obezbeđuje uslove za funkcionisanje ovog veoma značajnog sistema. Obrazovanje je, po mišljenju poslaničke grupe SPS, važna društvena misija, rekao bih, preduslov i ekonomskog i društvenog napretka jedne države zavisi od broja obrazovanih, kvalifikovanih, stručnih, kompetentnih ljudi i verujem da je zajednički cilj svih nas da damo svoj doprinos da unapredimo i poboljšamo ovaj izuzetno važan i značajan sistem.

    U nekoliko rečenica, o tome će uvaženi profesor Obradović i profesorka Bošković više govoriti, šta su osnovne karakteristike izmena i dopuna zakona o kojem govorimo. Dakle, mislim da one ne zadiru u osnove sistema, one ga čine stabilnim, dograđuju ga u smislu da on bude efikasniji i efektivniji, otklanjaju određene nejasnoće kada je reč o doktoratima, nema selektivne pravde, mislim da je to jako dobro i ono što je važno, imaju se na umu i akcenat je stavljen na neki način i na studente koji su savesno studirali.

    Sama činjenica da kada govorimo o pomeranju rokova, to se odnosi na oko četiri hiljade studenata, dovoljno govori o značaju i važnosti zakonskog predloga o kojem danas govorimo. Dakle, u centar interesovanja stavljamo studente. Mi na ovaj način pružamo šansu, olakšavamo studentima da mogu efikasnije i efektivnije da studiraju. Mislim da ovim izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju dobijaju i studenti, mislim da dobijaju i profesori i univerzitet, ali želim da verujem da dobija i društvo. Studenti priliku i šansu za efikasnijim i efektivnijim studiranjem, profesori i univerzitet dobijaju na odgovornosti, a društvo želim da verujem da je napravljena dobra analiza efekata da ove izmene jesu u skladu sa potrebama društva.

    Novi zakon o profesijama od posebnog interesa za Republiku Srbiju treba da stvori okvir za utvrđivanje liste profesija koje su od posebnog interesa za Republiku Srbiju, kao i uslove i potrebne kompetencije za obavljanje određenih profesija, on će imati podršku poslaničke grupe SPS. Shodno vremenu koje imam na raspolaganju, ostaviću kolegama da detaljnije govore o ovim izmenama.

    Pred nama na dnevnom redu je još 28 predloga zakona o potvrđivanju sporazuma kako sa velikim brojem međunarodnih organizacija, tako i sa 17 država koje se odnose na različite oblasti. Dozvolite samo da se u nekoliko rečenica osvrnem, opet kažem, vreme mi ne dozvoljava više, na dva sporazuma sa našim tradicionalno prijateljski orijentisanim državama, ne umanjujući važnost i značaj drugih država, ali tradicionalno orjentisanim državama, našim spoljno-političkim i strateškim partnerima, državama koje predstavljaju našu okosnicu i oslonac u odbrani teritorijalnog integriteta i suvereniteta i odbrani nacionalnih i državnih interesa. Naravno, mislim na sporazume sa Ruskom Federacijom i Narodnom Republikom Kinom.

    Sporazum između Vlade Republike Srbije i Ruske Federacije o isporukama prirodnog gasa potpisan je u Moskvi 13. oktobra 2012. godine. NJime je predviđeno dugoročno i sigurno snabdevanje tržišta Republike Srbije prirodnim gasom, a sporazumom o kojem danas govorimo predviđeno je da prirodni gas koji se isporučuje namenjen je za korišćenje isključivo na tržištu Republike Srbije. Ovim protokolom o kojem govorimo o izmeni sporazuma u Srbiji je omogućen reizvoz ruskog gasa, što prethodnim sporazumom nije bilo omogućeno. Narodna Republika Kina je jedan od naših najvećih ekonomskih partnera, predstavlja jednog od vodećih infrastrukturnih investitora u Republici Srbiji i usled sve većeg broja kineskih investicija u našoj zemlji javila se potreba za regulisanjem oblasti socijalne sigurnosti koja ranije nije bila regulisana međunarodnim sporazumom.

    Takođe, želim posebno da iskoristim priliku da istaknem i pozitivne efekte i rezultate istorijske i u svakom pogledu uspešne posete predsednika Republike i delegacije Vlade Republike Srbije Narodnoj Republici Kini, kažem, uspešne u svakom pogledu, potvrda prijateljskih odnosa, ali i potvrda da ekonomski odnosi snažno napreduju. U prilog ovakvoj konstataciji govori činjenica 11 investicionih sporazuma, ukupne vrednosti tri milijarde evra, to znači nova radna mesta, to znači podsticaji privredne aktivnosti, to znači veći privredni rast.

    Namerno sam govorio o ova tri sporazuma. Još samo nekoliko rečenica. Govorio sam, između ostalog, i zbog dinamične i efikasnije saradnje koju Narodna skupština Republike Srbije ima sa oba doma Federalne skupštine Ruske Federacije, ali i sa Svekineskim narodnim kongresom Narodne Republike Kine. Naime, Narodna skupština Republike Srbije najviši oblik saradnje na bilateralnom nivou upravo ima sa Državnom dumom Federalne skupštine Ruske Federacije i sa Svekineskim narodnim kongresom Narodne Republike Kine kroz komisije za saradnju. Mislim da to predstavlja prirodan rezultat uzajamne podrške dve zemlje i uzajamne bliskosti i razumevanja dva naroda, kontinuiranog dijaloga na najvišem nivou, ali dobre i političke i ekonomske i kulturne strateške saradnje.

    Svi bilateralni sporazumi o kojima se danas vodi rasprava doprinose jačanju bilateralnih i međunarodnih odnosa Srbije sa brojnim državama i one su potvrda jačanja međunarodnog ugleda i međunarodnog imidža Republike Srbije. Strateško partnerstvo Srbije, svakako jedan od ključnih spoljno-političkih ciljeva Srbije jeste punopravno članstvo Srbije u EU, ali Srbija želi da nastavi, gradi i jača odnose i sa tradicionalno orijentisanim prijateljskim državama i narodima poput Narodne Republike Kine, Rusije i SAD, brojnim drugim državama i narodima. Srbija vodi samostalnu politiku, samostalnu spoljnu politiku, ali uvek u interesu države i njenih građana.

    Na samom kraju, poslanički klub SPS podržaće i 28 predloženih sporazuma. Zahvaljujem.
    ...
    Socijaldemokratska partija Srbije

    Vladimir Marinković

    Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
    Hvala, kolega Milićeviću.
    Zahvaljujem narodnim poslanicima, ministrima i njihovim saradnicima na učešću u radu u današnjoj raspravi.
    Danas završavamo rad.
    Nastavljamo sa radom u ponedeljak, 24. septembra, u 10.00 časova.
    Hvala. Svima želim lep vikend.