Dvanaesto vanredno zasedanje , 25.06.2019.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Milan Ljubić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, poštovani narodni poslanici, nauka i istraživanje su glavni nosioci razvojnih politika. Oni doprinose ekonomskom rastu i stvaranju novih radnih mesta. Znanje kao najvažniji resurs sve više dobija na značaju. Postojanje stabilnog istraživačkog sistema je pokretačka snaga koja doprinosi unapređenju kvaliteta života u modernom društvu.

Nauka i inovacije su ključni faktori konkurentnosti i održivog razvoja. Samo ulaganje u istraživanje i razvoj radi novih naučnih saznanja, inovacija i tehnologija obezbeđuje boljitak jednom društvu. Sve ovo utiče na društveno-ekonomski razvoj zemlje. Dakle, preduslov razvoja inovativnog društva predstavlja istraživanje i razvoj i to predstavlja najrentabilniju investiciju. Istraživački, razvojni i inovativni potencijal neke zemlje zavisi od broja istraživača, kvaliteta i rezultata istraživanja, istraživačke infrastrukture, kao i ulaganja.

Ovim predlogom zakona postižemo veće strateško ulaganje u naučno-tehnološki razvoj, što za cilj ima povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Srbija ima značajan potencijal i visoko je pozicionirana prema broju citata po naučnom radu. Izvrsnost i relevantnost naučno-istraživačkih rezultata predstavljaju meru njihovog kvaliteta. Uz povećana ulaganja u nauku možemo očekivati bolju i veću produkciju u budućem periodu, što nam je i cilj i što će donošenje ovog zakona omogućiti.

Za vreme bivše vlasti Srbija je bila slaba, tehnološki zaostala i zavisna država, u kojoj nije bilo mesta ozbiljnom napretku, razvitku, inovacionim i savremenim tehnologijama. Konkurentnost je opala, a srozavanje i zaostajanje u naučno-tehnološkom smislu je bilo izraženo. Sve su radili bez ikakve jasne ideje pa su parametri privrede bili očajni. Ostavili su Srbiju u haosu, vraćenu decenijama unazad, bez ikakve perspektive, iako su imali mogućnosti i šansu pred sobom.

Želimo privredu zasnovanu na znanju, da razvijamo nauku, istraživanje i da to koristimo. Sve države uspešne u nauci imaju fondove za nauku. Zato je formiran Fond za nauku koji će raspisivati javne pozive za finansiranje najkompetetivnijih projekata. Cilj definisanja uslova je postizanje izvrsnosti, da se uključe najbolji mladi istraživači, da budu deo naučne zajednice i postižu najbolje rezultate. Obezbeđen je fond za istraživače koji žele da se iz inostranstva vrate u Srbiju. Želimo da pokažemo da i za naše naučnike koji su završili u inostranstvu ima mesta u našoj naučnoj zajednici.

Država ulaže u izgradnju naučno-tehnoloških parkova. Država ulaže u najsavremeniju opremu za inovativna istraživanja. U nekadašnjem gradu elektronike u Nišu gradi se naučno-tehnološki park. Vrednost investicije je preko 10 miliona evra. Stvaraju se uslovi za dalji tehnološki razvoj, odnosno informaciono-komunikacionih tehnologija. Sve ovo je od velikog značaja za grad Niš i celog regiona jugoistočne Srbije. Cilj je da obezbedimo sigurnu budućnost srpske nauke i povećamo kapacitet naše naučne zajednice, da nauka i naši ljudi budu veza sa svetom, kao što su bili Nikola Tesla, Mihajlo Pupin.

Ovo je nov pristup nauci, apel našeg predsednika Aleksandra Vučića mladim stručnjacima koji godinama rade u dijaspori i stekli su zavidna znanja iz oblasti nauke, da se vrate i rade u korist svoje zemlje, kao i poruka naučnim radnicima u zemlji da ih zadržimo, uz mogućnost mnogo boljih uslova za rad i usavršavanje. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milan Knežević.
Izvolite kolega.
...
Srpska napredna stranka

Milan Knežević

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, koleginice i kolege poslanici, uvaženi građani, mi ovde razmatramo o Predlogu zakona o nauci i istraživanjima. Treba reći da, a rekli su prethodni govornici, u Republici Srbiji se finansiranje naučnoistraživačkih delatnosti ostvaruje i sprovodi kroz Zakon o naučnoistraživačkoj delatnosti, ali se on finansira po modelu projektnog finansiranja, koje je u suštini nekompetativan i, praktično, na duže staze ne stimuliše razvoj nauke, tehnologije i privrede.

Mi imamo, činjenica je, značajan naučno-istraživački potencijal, ali koji treba i dalje razvijati. Ono što je značajno, ovaj način projektnog finansiranja, samo da iscitiram neke statističke podatke. Orijentacija naučnih istraživanja ka privredi je relativno niska, tako da globalna lista, odnosno globalni izveštaj o konkurentnosti za 2017. godinu, gde se meri kvalitet saradnje univerziteta i privrede, Srbija se nalazi na 95. mestu od 137 zemalja, a u 2018. godini na 79. mestu. Sa druge strane, kada se pogleda, po istom izveštaju, kvalitet istraživačkih institucija u 2017. godini se nalazi na visokom 47. mestu, a u 2018. godini na 59. mestu.

Ono što se pokazalo u prethodnom periodu je stvarno nizak procenat patenata i novih tehničkih rešenja koja čine svega 3,3% u ovim istraživanjima, a 88% učešća naučnih radova koji se citiraju na „Sci listama“. Taj deo praktične primene nauke koja bi trebala da bude korisna državi, društvu u ovom načinu finansiranja nije razrešen. Zato je ministarstvo svojim radom u ove tri godine, zato 2015. godine nije bilo projektnog finansiranja, odnosno konkursa za projekte, jer se krenulo u detaljnu razradu kako povezati sa jedne strane veliki posao koji su kvalitetno uradili i sa jedne strane treba u istraživačkim projektima definisati visokoškolske ustanove i fakultete gde pored edukacije studenata je neophodan i naučno-istraživački rad, kako zbog unapređenja nastave, tako i zbog napredovanja nastavnika.

Sa druge strane imate institute koje je formirala država za rešavanje odgovarajućih problema koji se na bave edukacijom, nego istraživanja i oni zavise od tih projekata. To nije mali broj ljudi, to je oko 2800 ljudi zaposlenih u tim institutima.

I, imate treću stvar koju je potrebno finalizovati, a to je treća strana, korisnik, da upotrebim taj izraz, to je privreda, mala, velika, preduzeća gde je potrebno te nove inovacije primeniti u novim tehnologija, u novim proizvodima i usluga. Ovim zakonom ministarstvo je koherentno izbalansiralo na kvalitetan način, visoko doktrinarni način istraživanjima da se nađe zajednički imenitelj za pomenute sva tri elementa. Na tome im svaka čast.

Mnoge kolege su iznosile mnoge kvalitetne inovine koje novi zakon donosi, tako da neke od tih stvari ne bih ponavljao. Treba reći i još da smo mi iako nije bilo projektnog finansiranja, ipak je Ministarstvo za nauku u periodu od 2015. godine do 2019. godine uvećalo budžet prema mogućnostima za 35%. Tako da to treba da se zna i da je taj budžet znatno uvećan.

Još jednu stvar koju treba pomenuti zbog građana. U ovom obrazloženju, ministarstvo je tačno navelo taksativno broj u javnoj raspravi, bila je veoma široka javna rasprava, sugestije primedbi koje su upućene ministarstvu.

Oni su detaljno u obrazloženju izneli sve te primedbe, naveli institucije, fakultete, pojedince, subjekte koji su napisali sugestije. U odgovorima su nam dali pregledno tačno na koje članove su odbijene sugestije i zašto su odbijene, a posebno su dali pregled prihvaćenih sugestija i zašto su prihvaćene.

Kada se završila ta analiza i ugrađivanje u Nacrt zakona tih sugestija, ponovo je održana rasprava, odnosno taj korigovani sa ovim uvaženim poboljšanjima. Zakon je bio prezentovan Nacionalnom savetu za naučni i tehnološki razvoj, pa je prezentovan proširenom kolegijumu Univerziteta u Beogradu, pa je prezentovan Zajednici instituta Srbije. Znači, u ponovnoj jednoj sada kvalitetnoj visokostručnoj pojedinaca, institucija, ponovo prezentovan, da upotrebim izraz, finalni tekst zakona sa svim poboljšanjima. Na svim tim mestima gde je prezentovan, on je dobio pohvale i prihvaćen je.

Naravno, treba reći da primena ovog zakona ne može odmah da da rezultate, sigurno je potrebno sledećih četiri do pet godina da se pravi efekti ovih kvalitetnih rešenja koja su data u zakonu zažive i ta implementacija. Tako da je potrebno i sigurno je da će u tom narednom periodu biti i moguće doterivanje nekih članova, poboljšanja pojedinih rešenja kada krene implementacija ovog zakona u istraživanjima i u praksi.

Nabrajati sve šta je kvalitet i poboljšanja zakona, da vam kažem, mogu samo pošto su sve kolege rekle, par stvari. Da navedem, osnovna stvar je osnivanje i rad Fonda za nauku čime su ostvareni svi uslovi za raspisivanje kompetitivnih konkursa, praktično po odgovarajućim jasnim pozicijama. Onda, novina je da su definisani jasni kriterijumi za evaluaciju rada naučnih institucija. Isto tako, ono što je bitno, sistemski razrešeno, angažovanje studenata doktorskih studija, koji su pojedinim fakultetima, pogotovo kod medicine, uključeni i u deo nastave. Prilagođeni su i kriterijumi za istraživačka zvanja na institutima, koje je ranije bilo na neadekvatan način rešeno, sada se tu razrešava.

Ono što je vitalno za mlade istraživače, da je zakonski okvir za rešavanje odgovarajućih stambenih potreba istraživača i nastavnika i saradnika, daje mogućnost raspolaganja sopstvenim prihodima i formiranja u novim tehnologijama, kompanijama. Tako da, taj deo primene za razvoj, stvaranje profita kao finale u inovacijama je još jedan praktični deo značaja ovog zakona.

Naravno, SNS i ja u danu za glasanje, glasaćemo za ovaj zakon. Još jednom pohvale ministarstvu i ministru Šarčeviću, kao vođi, menadžeru tima na jednom ovakvom zakonu koji će stvarno dati prave rezultate u bliskoj budućnosti. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Marko Parezanović.
...
Srpska napredna stranka

Marko Parezanović

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem predsedavajući.

Poštovani ministre, nema ozbiljnog dugoročnog i u strukturi privrede kvalitetnog rasta ekonomije, rasta BDP bez razvoja nauke, bez inovacija, bez tehnološkog razvoja. U tom smislu je jako važno ovu oblast zakonski urediti, ali naravno isto tako je jako važno ulagati u nauku, u inovacije i povezivati nauku i inovacije sa privredom, jer je taj veza neraskidiva.

Podsetiću vas ministre, da je pre nekoliko meseci u gradu Čačku otvoren start ap za mlade talente. Tom prilikom je premijerka Ana Brnabić prisustvovala otvaranju i to je bila investicija od 47 miliona dinara i zaista je bilo impresivno videti kako izgleda taj prostor, a možda još interesantnije videti sve te veoma kreativne ideje mladih Čačana, koje ne samo što su kreativne, već apsolutno imaju svoju primenu i u biznisu i u privredi i mogu da otvore nove poslove, nova tržišta, a samim tim i nova radna mesta.

Navešću samo neke od dosadašnjih rezultata i rezultata koji su planirani u prvoj godini funkcionisanja star ap centra. Dakle, opremljeno je 620 m2 prostora u centru grada, 300 korisnika je učestvovala na obukama, edukacijama i drugim skupovima, 30 timova je prošlo edukaciju za primenu, inovacije i razvoj poslovne ideje. Tri najuspešnija tima učestvovala su na domaćim i međunarodnim takmičenjima tehnoloških inovacija. Jedan od ciljeva jeste do deset novoformiranih star ap timova, koji će svoju ideju da razviju sa tendencijom registracije privrednog subjekta.

Ovo je mnogo važno, pogotovo ako znamo da se za čačansku privredu često kaže da je samonikla. Ona ima mnogo malih preduzeća, preduzetničkih radnji, porodičnih firmi. Privreda koja je opstala kao takva i u najteže vreme krize. Mislim da je ovo najbolji način da se stvori jedan novi mladi talas novih mladih ljudi koji će u tim start ap centrima imati podršku za svoje ideje, za svoje inovacije i imati priliku da pokrenu svoj biznis, da zaposli i sebe, ali i svoje porodice i neke druge ljude.

Naravno, ovaj star ap centar je u sastavu Naučno-tehnološkog parka Čačak i vi ste na početku rekli da je NTP Čačak u razvoju, što jeste tačno, ta inicijativa za nastanak NTP je negde nastala 2011. godine. Od 2014. godine on je zvanično krenuo sa radom. Osnivači su grad Čačak, Fakultet tehničkih nauka, Institut za voćarstvo, Poslovno udruženje grada 97 i Unija Čačak 2000. Ovo su inače udruženja privrednika koji su još u tom trenutku prepoznale potrebu stvaranja jednog takvog naučno-tehnološkog parka. Ono što negde mene najviše raduje jeste ono što je i rekla premijerka Ana Brnabić na otvaranju start ap centra, da Vlada Republike Srbije planira velika ulaganja, na prvom mestu Fakultet tehničkih nauka kome je potrebno širenje kapaciteta, obnavljanje opreme, ali isto tako i velika ulaganja u NTP Čačak, kome je potreban jedan nov, moderan objekat koji će da pomogne da Čačak bude jedan od četiri naučna centra u Srbiji.

Dakle, pored NTP Beograd, NTP Novi Sad i Niš, Čačak treba da bude jedan od četiri centra i to je zaista velika stvar za nas. Ovom prilikom i vas ministre molim da podržite ove ideje, jer mislim da grad Čačak ima kapacitet za to i u obrazovnom smislu kroz Fakultet tehničkih nauka koji je svakako najvažnija obrazovna institucija u centralnoj i zapadnoj Srbiji i kroz infrastrukturne mogućnosti koje Čačak ima ako uzmemo u obzir da će izgradnjom Koridora 11 i Moravskog koridora on biti raskrsnica autoputeva.

U petak otvaramo i aerodrom „Morava“ u Lađevcima. Takođe, ako uzmemo u obzir taj inovativni i kreativni karakter čačanske privrede, mislim da su to sve preduslovi da Čačak postane jedan ozbiljan centar za razvoj nauke, inovacija i tehnološkog razvoja. Negde mislim da je to u budućnosti u narednih nekoliko godina sasvim sigurno i najvažniji projekat i za naš grad i za celu centralnu Srbiju. Toliko. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala kolega Parezanoviću.
Za reč se javio ministar, gospodin Mladen Šarčević.

Mladen Šarčević

Hvala vam predsedavajući.
Samo da kažem kolegi Marku da 11. jula imamo veliki sastanak, moj tim, za investicije oko studije izvodljivosti, koji ima za cilj da ustanovi potrebe infrastrukture na visokom, računajući sve naše univerzitetske centre i njihove izdvojene delove. Tako da u tom projektu treba da prepoznamo i dva kampusa koja smo najavili u Beogradu, po tri fakulteta, znači geografski, biološki i bezbednost na jednoj lokaciji i umetnički fakulteti, muzička primenjena umetnost i novi fakultet za igru, što spada u zonu kreativnih industrija na drugom placu.
Takođe, tu se predviđa zgrada ETF-a, nova, koja bi bila unutar tehničkog dvorišta između Tehnološko-metalurškog, Mašinskog i ovih tehničkih fakulteta sa Bulevara, i niz drugih rešenja.
Imamo određena rešenja za Kragujevac, jer, jednostavno, tamo smo racionalizacijom prostora obezbedili da se razdvoje fakulteti za filologiju i za umetnost, i niz drugih rešenja.
Videli ste, Lamela u Nišu, Elektronskog fakulteta, sedam hiljada kvadrata, postavljen je kamen temeljac. Tamo treba određeni prostor za PMF niški. I uglavnom, ovo je veliko, veliko okretanje države ka ulaganju na visokom, jer kapaciteti naših određenih fakulteta više ne mogu da podmire potrebe broja inženjera i svega onoga što mi pokušavamo i zahtevamo da uradimo.
Tako da, da bi se akreditacija radila za veći broj studenata, a da bi primili i veći broj stranih studenata, gde imamo ozbiljne ambicije i namere da, pre svega, podignemo ugled zemlje i da na neki način zaradimo novac i da pokažemo kvalitet nacionalnog obrazovanja, to su veliki ciljevi i mi ćemo već negde na jesen znati šta će tu biti prioriteti i šta će ta studija izvodljivosti da kaže, tako da bi vrlo brzo krenuli dalje u realizaciju projektovanja. Hvala.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, ministre.
Reč ima Aleksandra Jevtić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Jevtić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Hvala, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, danas je pred nama Predlog zakona o nauci i istraživanju. Još jedan u nizu zakona koji pokazuje ozbiljan odnos države, resornog ministarstva, kroz veliku otvorenost, konstruktivne i brojne rasprave koje su prethodile upravo Predlogu ovog zakona.

Predlog ovog zakona nedvosmisleno pokazuje da nauka predstavlja bitan deo našeg društva i da napori koji su uloženi u njegovu izradu govore da Srbija, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, i te kako misli na ljude koji se bave naukom.

Za Srbiju je prošla godina bila rekordna po mnogim pitanjima - tri i po milijarde direktnih investicija, stranih, nova radna mesta, gde se beleži da je samo u prvih pet meseci za 17% više nego u prvih pet meseci prošle godine.

Srbija ove godine podiže svoju projekciju sa 3,5 na 3,7 odnosno 3,8 odsto, što znači veći prihod u budžetu, koji u prvih šest meseci ove godine beleži suficit od 8,3 milijarde.

Sve ovo je, naravno, rezultat odgovorne politike predsednika Aleksandra Vučića, Vlade Republike Srbije i, naravno, Srpske napredne stranke.

Ovom prilikom želim da pohvalim i rad Ministarstva za prosvetu, jer su brojne reforme upravo koje su sprovedene od strane Ministarstva u oblasti nauke i tehnološkog razvoja.

Vlada Republike Srbije je u periodu od 2015. do 2019. godine povećala budžetska sredstva koja su predviđena za naučno-istraživački rad za 35,8% u dinarskoj vrednosti. U protekle dve godine u Srbiji su nastavljena, naravno, ulaganja u infrastrukturu u oblasti nauke. Primeri za to su izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu, u Nišu, Lamela Elektronskog fakulteta, Fakultet organizacionih nauka, "Bio Sens" institut ulaganja u kragujevački univerzitet, itd.

Naravno, sa ponosom ističem da je Srbija postala 23. punopravna članica CERN-a, gde je na tekuće projekte, što sa posebnim zadovoljstvom želim da istaknem, primljeno 1.157 mladih istraživača, sa prosekom iznad 9.

Time Ministarstvo šalje jasnu poruku da je mladim i uspešnim ljudima, istraživačima, mesto ovde, u Republici Srbiji. Ustanovljeno je šest instituta od nacionalnog značaja, povećan je kapacitet Naučno-tehnološkog parka, ostvaren je prihod od 46 miliona evra u periodu od 2016. do 2018. godine.

Što se tiče samog Predloga zakona o nauci i istraživanjima, on predstavlja reformski zakon, zakon koji je rađen, naravno, po uzoru na najrazvijenije zemlje u oblasti nauke. Do sada je bio sistem projektnog finansiranja, gde su istraživači morali da se bore za projekte, da nisu mogli da ostvare svoje plate ako nisu na projektima, gde je napredovanje upravo zavisilo, odnosno uslovljeno je bilo prisustvom na projektima.

Međutim, ovim novim Zakonom za nauku i istraživanje dolazi do reforme kroz upravo to finansiranje koje se svodi na deo projektnog odnosno institucionalnog finansiranja.

Ono što bih želela da istaknem je da ovaj zakon daje okvire za rad upravo Fonda za nauku, koji je osnovan, odnosno gde je zakon u decembru prošle godine ovde izglasan u Skupštini Srbije, Zakon o Fondu za nauku Republike Srbije. To je prvi zakon posle 12 godina koji je donesen iz oblasti nauke, na šta sam ja naročito ponosna.

Fond za nauku je počeo da radi, izabran je direktor, upravni odbor, naučni savet i već 21. juna je bio prvi poziv Fonda za nauku. To je bio poziv za izuzetne istraživače, mlade doktorante koji su doktorirali u poslednjih 10 godina.

U toku 2019. godine biće još dva poziva, od kojih je jedan program unapređenja kapaciteta iz oblasti veštačke inteligencije, a drugi program saradnje sa srpskom naučnom dijasporom. Projekti će trajati dve godine i, naravno, predviđena su zavidna sredstva.

Predlog zakona o nauci i istraživanjima predstavlja krovni zakon u oblasti nauke, koji zajedno sa, naravno, malo pre pomenutim Zakonom o Fondu za nauku, uređuje politiku za podsticanje naučno-tehnološkog razvoja, stabilno finansiranje, efikasno korišćenje sredstava kroz kombinaciju projektnog i institucionalnog finansiranja.

Jedan od ključnih razloga za donošenje novog zakona je primena modela finansiranja naučno-istraživačke delatnosti. Novim Zakonom o nauci i istraživanjima obezbeđuje se institucionalno finansiranje nauke, osnaživanje instituta od nacionalnog značaja, mehanizam za osnivanje novih institucija, efikasnije praćenje i ocena rada instituta, kao i bolja saradnja instituta i fakulteta.

Ciljevi koji se postižu donošenjem ovog zakona su unapređenje kvaliteta naučno-istraživačkog rada, primena rezultata istraživanja, efikasniji i delotvorniji rad tela i upotreba svih naučno-istraživačkih i razvojnih resursa.

Ključni i, po meni, jedan od najbitnijih ciljeva je, koji se postižu donošenjem ovog zakona, stvaranje naučno-istraživačkog sektora koji svojim kvalitetom može biti ravnopravni partner u okviru evropskog istraživačkog prostora.

Donošenjem ovog zakona stvoren je pravni okvir za osnivanje novih instituta, uključivanje naučnika iz dijaspore u rad na projektima, olakšava izbor u naučna zvanja i ubrzava samu proceduru izbora kroz prilagođavanje samih kriterijuma, obezbeđeno je finansiranje centara izuzetnih vrednosti.

Po prvi put se u ovom zakonu stvara okvir za stambene potrebe mladih istraživača u visokoškolskim ustanovama.

Upravo iz svih ovih razloga koje sam navela, a koji su sadržani u Predlogu zakona, smatram da je smešna izjava Vuka Jeremića da će ovaj zakon podstaći najškolovanije da odu odavde. Mislim da ovaj zakon jasno šalje suprotnu poruku, a to je da su Republici Srbiji potrebni mladi ljudi, odgovorni ljudi i da će za njih uvek biti mesta ovde. Hvala vam.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Vladimir Marinković

Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala, koleginice Jevtić.
Reč ima Dragana Kostić. Izvolite.