Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 06.12.2022.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/192-22

2. dan rada

06.12.2022

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:10 do 22:35

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Sledeći prijavljeni je Dušan Radosavljević.
...
Monarhisti

Dušan Radosavljević

NADA - NOVI DSS - POKS
Uvaženi gospodine predsedniče, dame i gospodo, poštovani građani Srbije, ovaj budžet nije razvojni za poljoprivredu, a kada nije razvojni za poljoprivredu on nije razvojni ni zašta. Poljoprivreda od kada je nastao ovaj sistem zločinom pre nepunih 80 godina, je najstradalniji deo društva, a ona je bila nešto što je hranilo i Srbiju i okolinu. Nažalost, nije nam normalno da sada u vremenu kada imamo najveći poremećaj u Evropi i u svetu vezano za hranu, nestašice i cene koje divljaju, ne shvatamo da je poljoprivreda razvojna šansa.

Ako pričamo ovde o nekim faraonskim objektima, od preko pola milijarde dolara i to za neke grane našeg društva što se zove sport, a i te kako se malo više od običnog prosečnog razumem u taj sport, elementarno da u sportu mora postojati rezultat, da bi imao privilegiju da mu neko nešto radi. Zamislite tih pola milijarde dolara upumpati kod srpskog domaćina i u srpsko selo. Pustite to, uradite to, gospodo, pa ćete da vidite kako će srpsko selo da ozida stadiona koliko mu treba. Kako da bude srpski domaćin u saradnji sa bilo kim i konkurentan u EU kada je tamo subvencija 400 evra po hektaru, u obližnjoj Hrvatskoj i Rumuniji je 300 evra, a srpski domaćin prima 69 evra.

Zato predlažemo minimum 200 evra da se podigne srpsko selo, jer treba da znate koliko on plaća inpute, jer treba da znate koliko on plaća energente. El ga treba više ponižavati. Zapamtite nešto, ko se igra sa srpskim selom, doživeće najveću katastrofu.

Nemojte da se čudite što na hiljade sela umire. Nije nikakva mudrost kada ulažete u zdravu hranu, a ovo su prostori gde može da bude zdrave hrane, ovo su prostori gde treba da se vrate autohtone srpske rase. Da vas podsetim, Miloš Obrenović je sa njegovom mangulicom servirao je na sve dvorove sveta i puno srpsku kasu. Našta smo mi spali. Ovde sam čuo juče od predstavnika vladajuće garniture gde je rekao da zna da imaju uvoznički lobi koji uvoze zamrznuto meso koje je staro dve godine. Pa, zar to, to meni više liči na stiropor, zar to da se servira srpskim građanima.

U Kraljevini Holandiji, dragi građani i drage kolege poslanici, obrađuje se 2,2 miliona hektara i operativno kada se sve završi prihoduje se u Holandiji oko 80 milijardi dolara.

U Srbiji je 3,3 - 3,5 miliona, skoro duplo više, a privredi se 5,5 milijardi dolara. Oko 15 puta je veći prihod u Holandiji.

Završavam. Nema nam drugog modela - ili da ga prepišemo od Kraljevine Holandije ili da Srbiji vratimo ime Kraljevina Holandija. To je jedini put, sve drugo je bespuće. S verom u Boga, za Kralja i otadžbinu.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Povreda Poslovnika, Marijan Rističević.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
Dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram član 107. povredu dostojanstva. Svakako iznošenje lažnih podataka, povreda dostojanstva Narodne skupštine.

U budžetu piše, a to sam i rekao da su podsticaji ove godine za agrarni budžet, obrazlažem zašto je povređeno dostojanstvo, 79 i nešto milijardi, da su podsticaji u poljoprivredi 68,7 milijardi. Sada to treba podeliti sa 120 dinara.

Gospodine predsedavajući, uvredljivo je da to neko ne ume da podeli, jer dobijete cifru od 560 miliona evra. Dakle, dobijete cifru 560 miliona evra i onda ustane neko i poželi da se u selo upumpa 500 miliona evra. Taj je poželo onda da oduzmemo 60 miliona evra, jer upravo omogućavamo da poljoprivreda dobije 560 miliona evra sledeće godine, a rebalansom budžeta, koji smo ovde usvojili, takođe ove godine je bilo 560 miliona evra i još smo dali za otkup pšenice i kukuruza 12 milijardi.

Dakle, za dve godine u selo smo upumpali 1,2 milijarde ili 600 miliona evra godišnje. Zato ne bih želeo da se nečija želja ispuni i da se to smanji na 500 miliona. Inače je izvoz srpskog agrara uvoz pokriven sa 175. Dva puta više izvezemo nego što uvezemo, ali mislim i ja da možemo još bolje.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Hvala, gospodine Rističeviću.
(Marijan Rističević: Ne tražim da se glasa.)
Ne tražite da se glasa. Zahvaljujem na tome.
Priznajem da nisam primetio. Promakla mi je ta razlika koju ste pomenuli od 60 miliona.
Tamara Milenković Kerković, po Poslovniku.
Izvolite.
...
Srpski pokret Dveri

Tamara Milenković Kerković

SRPSKI POKRET DVERI - PATRIOTSKI BLOK
Hvala lepo.

Upozoravam na povredu Poslovnika, član 106. Govornik može da govori samo o tački dnevnog reda o kojoj se vodi pretres.

Izvinite, ovde trpimo diskriminaciju danima. Ono što tretirate kao povredu Poslovnika nama ne dozvoljavate, a kolegama sa ove strane dozvoljavate danima.

Dakle, ja razumem da u Srbiji postoji diskriminacija i na tržištu rada i na tržištu javnih finansija i da postoje monopoli svuda, ali, znate, ovo je previše.

Kada se javimo za povredu Poslovnika, vi kažete da je replika, a sa druge strane kada se to desi, vi to tolerišete. U čemu je razlika? Zbog čega to radite, gospodine predsedniče? Meni to nije jasno.

Ja sam prvi put ovde, prvi put sam i u politici i očigledno nešto ne razumemo ovde, ali ne razumem duple standarde i ne razumem kako kolega Rističević može ono što nama zabranjujete i kada se javimo za povredu Poslovnika vi tretirate kao repliku.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Vladimir Orlić

ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
Evo, kao što vidite, sve ste mogli i vi. Nikakav problem nije bio sa tim.

Da li treba Skupština da glasa vezano za član 106?

(Tamara Milenković Kerković: Ne.)

Hvala.

Sledeća prijavljena Mirka Lukić-Šarkanović.
...
Socijalistička partija Srbije

Mirka Lukić-Šarkanović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS)
Zahvaljujem, predsedavajući.

Članovi Vlade, koleginice i kolege poslanici, poštovani građani, u raspravi o budžetu za 2023. godinu osvrnuću se na sektor zdravstva iz koga ja dolazim.

Ulaganja u zdravstvo nikada nisu dovoljna i nikada nije dovoljno investicija vezanih za zdravstvenu infrastrukturu. To se slažu i oni u najsavremenijim zdravstvenim i najbogatijim sistemima.

Medicina je skupa, a zdravstveni izazovi su nepredvidivi. Primer za to nam je bila ova Kovid-19 pandemija. U prethodnom periodu prethodne dve preteške godine za zdravstveni sistem i za društvo u celini zahtevala su enormna ulaganja u zdravstvo i zdravstvo je bilo prioritet svih prioriteta, a sa ciljem da se očuvaju životi i zdravlje stanovništva. U tom smislu dosta se ulagalo u infrastrukturu. Renovirane su i napravljene nove ambulante, domovi zdravlja, bolnice, klinički centri, kovid bolnice, jer je sistem bio prenapregnut i veliki je pritisak bio na sistem bolesnih ljudi koje je trebalo negde smestiti i lečiti.

Dakle, ovim budžetom za 2023. godinu za razvoj zdravstvene infrastrukture izdvojeno je više od 12 milijardi, a za Klinički centar Vojvodine je 2,8 milijardi, odakle i ja dolazim.

Nabavljeno je dosta najsavremenije opreme. Međutim, ono na šta bih ja posebno ukazala, odnosno skrenula pažnju to jeste zapošljavanje najboljih mladih lekara i medicinskih sestara tokom same kovid pandemije, da su zapravo većina ovih mladih lekara zaposlenih kasnije u post kovid periodu po bolnicama i klinikama širom Republike Srbije i to, pre svega, na one grane gde je postojao deficit, a deficit je postojao svuda, jer je unazad dugo godina postojala zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, što je zapravo jako, što se tiče kadra, oslabilo naše zdravstvene ustanove.

Samo u UKC Vojvodine zaposleno je preko 700 mladih lekara i medicinskih sestara, tačnije 715. Od ovog broja na današnji dan još 75 lekara i medicinskih sestara se nalazi u kovid sistemu. Ostali su raspoređeni na klinike i odeljenja KC Vojvodine u Novom Sadu.

Ono što mislim da sada mora biti naš zadatak jeste da se stvori takva klima i uslovi da se motivišu ovi mladi ljudi da ostanu u zemlji u kojoj su rođeni, u kojoj su završili školu i da ne odlaze. S druge strane, mislim da moramo da zaustavimo odliv najboljih profesionalaca, ljudi sa velikim znanjem i iskustvom koji zapravo treba da ostanu u državnom sistemu, odnosno da ne odlaze i napuštaju u privatni. Uglavnom oni odlaze u privatni sistem i da rade još uvek u tom sistemu, ali takođe da vrše edukaciju ovih mladih ljudi od kojih će u perspektivi postati, takođe, veliki stručnjaci. Međutim, podsećam vas da, kada govorimo o medicini, kada mladi lekar završi Medicinski fakultet to nije kraj učenju. Mislim da tada tek počinje učenje. Znači, treba dosta vremena da bi mladi doktor radio, dosta se edukovao, učio, pa tek onda da od njega stvorimo stručnjaka i na taj način kada planiramo zapošljavanje u zdravstvu jako je bitno i ovo faktor vreme uzeti u obzir za edukaciju ovih mladih ljudi.

Dobar stimulans za mlade medicinske radnike bila bi i podrška države u rešavanju stambenih pitanja po modelu za vojsku i policiju, što bi ih dodatno vezalo za ostanak u Srbiji. Naš prioritet u narednom periodu bi morao biti prevencija, odnosno još veći razvoj primarne zdravstvene zaštite. Dobra prevencija je ključ dobre i efikasne zdravstvene zaštite i zato bi trebalo organizovati i sprovoditi što više preventivnih pregleda, ali i skrining testova, pre svega za rizične grupe. To je s jedne strane.

S druge strane se suočava deficit, a to je zapravo da se nedovoljno radi na informisanju i zdravstvenom prosvećivanju stanovništva o važnosti prevencije.

Ono što sam postavila kao pitanje matičnom odboru to je pitanje koje se ticalo palijativnog lečenja. Pozdravio bih inicijativu ministarke zdravlja da se kovid bolnice, nakon zatvaranja, iskoriste za formiranje različitih vidova palijativnog lečenja. Dakle, potreba za palijativnim lečenjem je ogromna jer je broj pacijenata obolelih od neizlečivih bolesti ne samo malignih sve veći, a zahtevaju negu i dostojanstven kraj života.

Nedostatak palijativne nege ne trpe samo oboleli, već njihova porodica, okolina, ali i ceo sistem. Posebni problem za zdravstveni sistem su pacijenti oboleli od neizlečivih bolesti, a koji zapravo nemaju porodicu. Znači, dodatno imamo problem.

Dakle, pored zdravlja pomenula bih i obrazovanje koje je uz zdravstvo jedan od najvećih sistema u javnom sektoru, a koje mora ostati prioritet, predstavlja temelj, znači fundament svakog društva. Ovo nije floskula, ovo je zapravo suština, jer ako neko želi da razori jedno društvo, onda razara porodicu, obrazovanje i veru i onda je to kraj.

Bez adekvatnog obrazovanja nema razvoja nauke i naučne misli, a samim tim ni napretka celokupnog društva. Obrazovanje nikako ne bih odvajala od vaspitanja, vaspitanje se nosi od prve kuće, a to je porodica i trebalo bi da se nastavi kontinuirano kroz školovanje. Škola ne sme biti samo obrazovna, ona mora biti, kao što je nekada bila, vaspitno-obrazovna ustanova u kojoj se mora znati uloga i mesto svih učesnika u vaspitno-obrazovnom procesu. Ako obrazovanje zakaže, ceo sistem se urušava, te ne može biti ni dobrog učitelja, lekara, inženjera, majstora, poljoprivrednika, ali ni čoveka.

Takođe, kao što obrazovanje ne bih odvajala od vaspitanja, tako ni visoko obrazovanje ne bih odvajala od nauke, nije dobro i nije uputno, jer zapravo visoko obrazovanje predstavlja naučnu bazu.

Želim da pohvalim projekat studenskog stanovanja, jer u narednoj godini za ovaj projekat je izdvojeno preko 80 miliona i u prethodnoj godini je bilo oko tri miliona izdvojeno, jer je to, možemo reći, bio pilot projekat. Ovo je za individualnu pomoć studentima veoma značajna socijalna komponenta prosvetnog budžeta, i to je za svaki respekt.

Očekujemo, takođe, da će novoformirano Ministarstvo nauke nastaviti započete projekte u oblasti nauke i započeti, naravno, nove. Ovde mislim, pre svega, na infrastrukturnu podršku i afirmaciju inovacija neophodnih za naučno-tehnološki napredak društva, kao i veći broj naučno-istraživačkih projekata koja su uslov za napredovanje u zvanje naučnih radnika. Treba iznaći način da li broj ili na neki drugi način razmisliti da ovaj broj bude veći, jer je velika diskrepanca između broja naučnih radnika i naučno istraživačkih projekata i onda to dosta koči naučne radnike u napredovanju, odnosno izboru u zvanje.

Ne treba zaboraviti ni zaštitu intelektualne svojine naših naučnika, istraživača i inovatora.

Nisam se osvrtala na budžetske iznose. O tome su govorile moje druge kolege, ali ovom prilikom želim da u ime poslaničke grupe Ivica Dačić – SPS kažem da ćemo podržati budžet za 2023. godinu, posebno ceniti činjenicu da se donosi u izuzetno složenoj globalnoj situaciji. Zahvaljujem se.
...
Socijalistička partija Srbije

Snežana Paunović

IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS) | Predsedava
Zahvaljujem, koleginici Lukić.

Reč ima kolega Željko Veselinović.

Izvolite.
...
Stranka slobode i pravde

Željko Veselinović

PRAVAC EVROPA - SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA
Poštovana predsedavajuća, poštovani ministri, koleginice i kolege narodni poslanici, uvek je veliko zadovoljstvo slušati predstavnike Vlade kada govore o blagostanju u kojem živimo, kada pogotovo ministar Mali i premijerka Brnabić govore o zaposlenosti, nezaposlenosti. Ja mislim da sam prošli put uspeo da uverim ljude da je ta nezaposlenost došla samo tako što je promenom metodologije računice nezaposlenost preko noći smanjena sa 26% na 12%, ali to sada nije ni toliko važno.

Žao mi je što zbog jednog veoma čudnog zakazivanja ove sednice nemam prilike da danas govorim o jednom zakonu o radu, jednom sistemskom zakonu, zakonu koji bi radnika vratio u centar dešavanja, radnika bi vratio da napokon radnik bude gospodin čovek. Ali, svakako će biti prilike da govorimo i o tome.

Svi znamo onu anegdotu i onu staru priču da su i robovi nekada imali posao. Imali su posao, radili, ali robovlasnik je morao da im obezbedi krov nad glavom, hranu, odeću da bi mogli dobro da mu rade. Današnji moderni srpski robovi nemaju pravo na to. Moderan srpski rob danas radi za 35 hiljada dinara, toliko je danas minimalna zarada u Srbiji i za tu minimalnu zaradu radi negde oko 400 hiljada ljudi.

Kada ta minimalna zarada bude povećana na 40 hiljada dinara, imaćemo preko 500 hiljada ljudi koji će raditi za minimalac. Ako uzmemo galopirajuću inflaciju po kojoj je minimalna potrošačka korpa danas negde oko 50 hiljada dinara, prosečna potrošačka korpa 90 hiljada dinara, onda možemo videti da će trećina našeg radno sposobnog stanovništva živeti ispod granice siromaštva i raditi za platu koja će biti ispod granice siromaštva, i to je poražavajuće.

Ja ne znam na koji način vi možete da obrazložite građanima Srbije da oni žive lepo, da žive dobro kada svi znamo kolika je danas zarada, da je ona oko 50 hiljada dinara. Ne znam koliko ljudi danas radi za takvu zaradu.

Kada govorimo subvencijama, svi smo svedoci da se subvencije ovde daju stranim niskobudžetnim kompanijama. Te niskobudžetne kompanije, koje tako same sebe zovu, mogli bi se raspitati koliko kolektivnih ugovora ima u takvim kompanijama, koliko su radnici zadovoljni u takvim kompanijama i kakva je ekonomska logika davati nekome 10, 20, 50 ili 100 hiljada evra po svakom otvorenom radnom mestu kada on za taj državni novac može 10, 15, 20 ili 30 godina čak da isplaćuje zarade zaposlenima.

Na samom kraju, gospodine Mali, hteo bih da vas pitam zašto izbegavate temu o Zakonu na ekstraprofit kada svi znamo da su sve države, ozbiljne države taj zakon stavile, da kažem, u temu razmatranja? Hvala.